Autor Tema: Prirodni svijet - Sinhronizovano (HRT rip)  (Pročitano 242 puta)

Van mreže Mladen Lazić

  • Moderator
  • *****
  • Joined: Mar 2010
  • Lokacija: Subotica
  • Korisničko ime: segrt
  • Poruke: 1678
  • Age: 43
  • Lokacija: Subotica
  • Karma: +19/-0
    • Imejl
Prirodni svijet - Sinhronizovano (HRT rip)
« poslato: Jul 03, 2010, 06:55:38 posle podne »
Citat: Miky
Naslov epizode: Divlja žetva
Citat
(NATURAL WORLD: WILD HARVEST)

Je li vraćanje biljnih i životinjskih vrsta u britansku poljoprivredu predobro da bi bilo istinito? Biljne i životinjske vrste predugo su se prorjeđivale diljem Velike Britanije, ali stvari su se nedavno počele mijenjati. Poljoprivredu je pomela zelena revolucija. Posljednjih 65 godina na selu je bilo teško uravnotežiti poljoprivredu i divlje bilje i životinjske vrste. Produktivnost je redovito imala prednost pred očuvanjem. Maksimalni prinosi znače maksimalan profit, ali koliko to plaća selo i njegov biljni i životinjski svijet? Za neke vrste rezultati su poražavajući. Od 1970. broj ševâ smanjio se za 52 %. Između 1987. i 1997. broj nekoć uobičajenih vivaka prepolovio se. A jedan od sisavaca koji je najgore prošao jest puh. U 65% grmlja u kojem su 1970. prebivali puhovi danas ih više nema. Puh je jedna od rijetkih životinja koja hibernira. Zimski san još spavaju žabe, ježevi i guje.
Novo je tisućljeće napokon donijelo neke pozitivne pomake. Promjene agrikulturne politike poljoprivrednicima daju priliku da povrate važna staništa biljnoga i životinjskoga svijeta. Raznolikost vrsta na poljoprivrednim imanjima sada se potiče. Pokrenuti su projekti za zaštitu ugroženih ptica poput ševa, vivaka...
Radi se i na tome da se brojnim sisavcima, kukcima i biljkama pomogne da se oporave. Puhovi se vraćaju, a što je možda još i važnije, ponovno se za njih sadi grmlje. Voluharica se također vraća. Sade se travnati rubovi uz rijeke kako bi se smanjio negativan utjecaj životinja koje pasu. Ratarima se plaća da posade cvjetne proplanke, naprave močvare koji bi pomogli rijetkim vrstama da se vrate na selo.
U Ujedinjenom Kraljevstvu tri od četiri kućanstva danas kupuju organsku hranu. Sve veća potražnja za domaćom hranom smanjuje uporabu kemikalija u britanskoj poljoprivredi. Pribjegava se tradicionalnim načinima uzgoja poput rotacije žetve, usjeva koji se siju u proljeće da bi zemlja dala svoj maksimum. To je za biljni i životinjski svijet sjajna vijest.
Ovaj BBC-jev film istražuje je li ovo uistinu renesansa poljoprivrede i hoćemo li britansko selo vidjeti u njegovu najboljem izdanju.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Othranjivanje Sancha
Citat
(NATURAL WORLD: RAISING SANCHO)

Ribari su spasili divovsku vidru Sancha dok je bio mladunče. Siroče nije imalo nikoga da se skrbi o njemu, ali veterinarka Carolina prihvatila je taj izazov. Sancho se sada mora vratiti u divljinu. Ovo je njegova priča.
Veterinarka Carolina Vargas brinula se je o Sanchu prve mjesece njegova života. Od dana kada je progledao, Carolina se skrbila za njega i obasipala ga beskrajnom ljubavlju. Međutim, unatoč neraskidivoj vezi koju su uspostavili, Carolina zna da se mora odvojiti od Sancha i ispravno postupiti - vratiti ga u divljinu.
Smješteni u idiličnom brazilskom Pantanalu koji se vječito mijenja, Carolina i Sancho kreću u jedinstvenu pustolovinu. Sancho mora biti spreman na život u divljini. Carolina je snimila Sanchov razvoj od onoga trenutka kada mu je postala surogatna majka. Pratimo kako Carolina poučava samostalnu životu ovo zahtjevno četveromjesečno mladunče.
Pratimo Sanchove prve korake u divljini. Film prikazuje njegove podvodne pothvate. Sancho usavršava lovačke vještine, istražuje okolinu te se priprema za nov život.
Ali prelazak u divljinu ne prolazi potpuno bezazleno. Divovske vidre su iznimno društvene. Žive u velikim i bučnim zajednicama te agresivno brane svoj teritorij. Hoće li se Sancho uspjeti uklopiti? Hoće li se uspjeti obraniti dok se i dalje razvija? Ispostavlja se da je odrastanje pravi izazov. Samo mu Carolina može pomoći da se razvije u diva.
Ovo je dirljiva priča o preživljavanju, prihvaćanju i ljubavi jedne od najkarizmatičnijih životinja na svijetu.
Smatra se da je u 30 milijuna godina na Zemlji bilo trinaest vrsti vidri.
Ugrožena divovska vidra živi u skupinama od po deset u tropskim prašumama Južne Amerike. Jedinke love, spavaju i igraju se zajedno.

* Trajanje: 48 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Pastirice sobova
Citat
(NATURAL WORLD: REINDEER GIRLS)

Svakoga proljeća narod Sami u arktičkoj Norveškoj putuje kroz planine sa svojim krdima sobova kako bi proveli ljeto na sjevernoj obali. Natural World prati dvije 16-godišnjakinje, Elle i Ingu, na tom nevjerojatnom putovanju.
Samiji su pastiri sobova s dalekoga sjevera i jedan od posljednjih europskih nomadskih naroda. Spajaju dva svijeta. Žive u Norveškoj 21. stoljeća, sa svim pogodnostima i tehnologijom koju to sa sobom nosi, ali također nastavljaju živjeti tradicionalnim pastirskim načinom života diljem arktičke tundre.
Sobovi su jedna od rijetkih životinja koje mogu preživjeti u ovom okrutnom okolišu. Prilagođeni su temperaturama ispod nule i dobro podnose hladnoću. Jedinstvene šuplje dlake njihova krzna osiguravaju im izolaciju, a velika raširena kopita pomažu im da brzo putuju preko snijega.
Većina domaćih životinja uzgojena je da izgleda i ponaša se drukčije od svojih divljih predaka, ali ne i sob. Njima još trebaju divlji instinkti da prežive pa ih nikada nisu zapravo ukrotili. Odnos Samija i sobova koristan je za obje strane.
Samiji su tradicionalno ovisili o sobovima - bili su im hrana, odjeća i zaklon. Zauzvrat, sobovi su dobili zaštitu od svojih najljućih neprijatelja. Iako su se vremena promijenila, sobovi ostaju središnji dio života Samija.
Svakoga proljeća Elleina obitelj i dalje vodi svoje golemo krdo preko planina u jednoj od najduljih seoba na koju još kreću Samiji. Ovaj film prati ih kroz divan i impresivan krajolik najsjevernijega dijela europskoga kontinenta.
Narod Samija ima oko 85.000 pripadnika. Oko 10% stanovnika još se bavi tjeranjem sobova.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Spasili ih dupini
Citat
(NATURAL WORLD: SAVED BY DOLPHINS)

Ovaj uzbudljiv spoj znanosti, stvarne životne drame i prirodoslovlja rekonstruira dvije nevjerojatne istinite priče o tome kako su dupini spasili ljude na moru. Od pamtivijeka postoje priče o tome da su dupini spašavali ljude na moru, no jesu li one istina ili legenda?
Ovaj film istražuje dva nevjerojatna spašavanja koji bi mogli promijeniti naše poimanje dupina te postavlja pitanje suosjećaju li dupini s ljudima za koje riskiraju život.
Godine 1996. Martin Richardson učio je roniti na odmoru na Crvenom moru. Plivao je s jatom dupina kada ga je odjednom divljački napao morski pas. Martin je umalo izgubio svijest kada su se dupini ponovno pojavili, zaštitnički plivali u krugu oko njega te mu spasili život.
2004. četvoricu spasioca s plaže odjednom je okružilo sedam dupina na moru ispred novozelandske obale Whangarei. Tek kada su uočili veliku bijelu psinu, shvatili su zašto su se dupini ponašali čudno - kružili su oko njih i iskakali iz mora. Jato dupina ostalo je s njima odbijajući napade morskih pasa.
Iako nema sumnje da su dupini u oba slučaja spasili ljude, ove priče ostaju nedorečene. Je li im to uistinu bila namjera ili su samo branili vlastito mladunče? Ovaj BBC-jev dokumentarac želi odgovoriti na ova pitanja razgovarajući s vodećim svjetskim slučajevima. Služeći se vrhunskom kompjuterskom animacijom, otkrivajući nam svijet kako ga vide morski psi i dupini, film oživljava dramatična spašavanja plivača.

* Trajanje: 49 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Slonovi nomadi pustinje Namib
Citat
(NATURAL WORLD: ELEPHANT NOMADS OF THE NAMIB DESERT)

Broj pustinjskih slonova drastično se smanjio tijekom rata u Angoli 1980-ih. Danas ih postoji samo šačica. Ubijali su ih zbog slonovače koju su trampili za oružje. Svim se silama bore da u nemilosrdnu okolišu održe mladunčad na životu. Spuštaju se niz pješčane dine, uspinju se na planine i prelaze najveće udaljenosti od svih životinja u Africi. Sada malo krdo slonova ima dva nova člana. Dvije predvodnice moraju paziti na mladunčad i pobrinuti se da dovoljno ojača da bi mogla podnositi duge staze koje pustinjski slonovi prelaze do izvora hrane. Hrane i vode ima malo i raštrkana je pa su slonovi razvili sofisticirane mentalne mape golemoga područja. Još jedna slonica koja je preživjela strašne godine krivolova podiže obitelj, ali njezina je mladunčad starija i može prelaziti teže terene.
Ovaj BBC-jev film prvi put bilježi intiman život dinamična krda slonova koje je suočeno sa životnim odlukama koje će utjecati na cijele obitelji slonova. Od divlje i zabačene Obale kostura, preko vrtoglavih pješčanih dina drevne pustinje Namib, do visokih planina Kabere u unutrašnjosti, krećemo na uzbudljivo putovanje s jedinstvenom skupinom životinja. Jesu li ovo posljednji slonovi?

Jeste li znali?
Slonovi na dan pojedu hranu koja iznosi 5% njihove tjelesne težine (od 3150 do 5940 kg) i dnevno popiju od 136 do 227 litara vode. Slonovi mogu biti "desnokljovi" ili "lijevokljovi", ovisno kojom se kljovom češće služe, tj. koju više troše zbog stalne uporabe.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Spašavanje naših morskih ptica
Citat
Naslov epizode: Spašavanje naših morskih ptica
NATURAL WORLD: SAVE OUR SEABIRDS)

U ožujku 1967. golemi tanker Torrey Canyon udario je u stijene i izlio 117.000 tona nafte u more Cornwalla. To je bila najveća ekološka katastrofa takve vrste. Uginulo je 75.000 morskih ptica. Sada nova katastrofa prijeti britanskim morskim pticama.
Britanski su otoci oduvijek poznati po raznolikosti morskih ptica. Gotovo osam milijuna ptica, 25 različitih vrsta, razmnožava se ovdje. Sve se one oslanjaju na ocean, provode mnogo vremena loveći ribu i lignje na moru, a na obalu se dolaze samo razmnožavati. Zbog ove vitalne veze s morem, svaki utjecaj na ocean ima i izravan utjecaj na ove ptice.
Od užasne nesreće Torrey Canyona još su se dva tankera - Braer 1993. te Sea Empress 1996. - sudarila stvarajući goleme naftne mrlje te izazivajući smrt tisuća ptica.
Morske su ptice, što ne čudi, uvijek bile osjetljive na ljudsko djelovanje. Mornari su svojedobno ubijali na stotine ptica za hranu na pučini. A u viktorijansko vrijeme njihovim su se perjem kitili ženski šeširi. Najtragičniji gubitak dogodio se kada je 1840. ustrijeljen posljednji veliki ronac na Britanskom otočju, a 1844. izumrli su na globalnoj razini. Potreba da se sačuvaju ova fascinantna bića pretvorena je u djelo donošenjem zakona o zaštiti morskih ptica 1869.
Iako su mnoge morske ptice preživjele zahvaljujući ljudskoj zaštiti i iako se povećao ukupan broj, još postoje vrste koje završavaju u ribarskoj mreži kao hrana ili gubitak.
Unatoč ovim štetnim sukobima s ljudima, ova emisija istražuje mnogo veću krizu na moru: klimatske promjene. Izgaranje fosilnih goriva, više nego izlijevanje u more, izazvalo je porast temperature oceana. To je preraspodijelilo zalihe hrane dalje od Britanskih otoka, što izaziva glad i neuspješno razmnožavanje te prijeti najgorim učinkom na morske ptice Britanskih otoka.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Snježni leopard - Pozadina mita
Citat
(NATURAL WORLD: SNOW LEOPARDS)

Snježni leopard jedna je od najrjeđih i najljepših velikih mačaka. Mislilo se da ju je nemoguće snimiti. BBC-jeva ekipa posjećuje skrivenu jazbinu i prikazuje čudesne slike ovog neuhvatljivog predatora.
Tajna pećina u pakistanskim planinama jedno je od posljednjih utočišta snježnoga leoparda - sve ugroženijega predatora.
Novinar Nisar Malik posvećen je poboljšanju teškoga stanja u kojem se nalazi snježni leopard. 25 godina izvještava o političkim nemirima u svojoj domovini Pakistanu. Ali pošto mu je iluzije razbio negativan imidž koji njegova zemlja ima u medijima diljem svijeta, Nisar pribjegava novim vještinama kako bi promicao i zaštitio udaljen i neotkriven isturen položaj ove iznimno ugrožene vrste.
Snježni leopard naraštajima živi u planinama Pakistana. Tijekom oštre zime snijeg tjera i predatora i plijen u niže dijelove doline gdje ih film prati kako love, hrane se i pare. Pratimo i druge životinje s kojima dijele stanište - vukove, zlatne orlove i divlje koze. Potraga za leopardima tijekom ljeta otkriva kraljevstvo snježnoga leoparda - očaravajuće visoke pašnjake prekrivene poljskim cvijećem.
Otkrijte okrutnu i veličanstvenu ljepotu Hindu Kusha te steknite jedinstven uvid u život i budućnost njegova najljepša stanovnika - snježnoga leoparda.
BBC je prvi 2005. dobio pristup u jazbinu u Pakistanu dok je snimao Planet Zemlja. Ovaj film nastavlja tu priču.

Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Bijeli sokol, bijeli vuk
Citat
(NATURAL WORLD: WHITE FALCON, WHITE WOLF)

Kakav je život u okrutnoj, dramatičnoj i nepristupačnoj divljini otoka Ellesmere? BBC-jev Prirodni svijet prati dvije nevjerojatne majke - bijelu vučicu i islandsku sokolicu dok se bore da podignu obitelj tijekom kratkog arktičkog ljeta.
U blizini Grenlanda u kanadskom dijelu Arktika nalazi se otok Ellesmere. U ovom studenom, osamljenom okolišu ženka islandskog sokola sjedi na jajima pošto prethodne godine nije uspjela podići mlade. Ovaj je film prati dok njezina tri sićušna ptića prvi put proviruju van - to je najveće potomstvo koje može očekivati. Dok ljetni mjeseci odmiču, njezini ptići postaju sve zahtjevniji dok rastu i traže sve veće količine hrane. Na drugom dijelu otoka vučica izlazi iz svoga brloga - rupe ispod velike stijene. Ostatak njezina čopora odlazi u lov, za sebe i za nju. Film bilježi promjene godišnjih doba i dvije životinjske obitelji. Dok majke i njihove obitelji putuju preko otoka, vidimo i druga bića koja su ovaj otok pretvorila u svoj dom, od zaigranih zečeva, preko arktičke lisice, do snježne sove.
Na ovome otoku život je krhak. Hoće li životinje vidjeti svoje mladunce kako rastu i preživljavaju?

* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Medvjedi naočari - Šumske sjene
Citat
(NATURAL WORLD: SPECTACLED BEARS - SHADOWS OF THE FOREST)

Vrsta medvjeda poznata pod stručnim imenom tremarctos ornatus nekada se smatrala biljojedom, a sada se čini da ta ugrožena vrsta napada stoku. Ekipa serije Prirodni svijet putuje u Ande ne bi li otkrili što se krije iza te veličanstvene životinje koja živi u Južnoj Americi. Usprkos tome što poljoprivrednici tvrde da im medvjedi napadaju stoku, stručnjaci i dalje vjeruju da su oni biljojedi koji jedu tek nekoliko vrsta insekata pa će nakon što porazgovaraju s obje strane, stručnjaci iz ekipe Prirodnog svijeta krenuti u potragu za materijalnim dokazima. Ovaj će dokumentarni film ne samo otkriti mnoge nepoznate podatke o ovoj vrsti medvjeda, već i pokazati zašto se o njima zpravo tako malo zna. Da li je moguće da ih činjenica da hrana kojom su se prije hranili sada nestaje tjera na to da prestanu biti biljojedi? Inače se ovi medvjedi mogu prepoznati po krugovima oko očiju i nosa, a to je povezano i s njihovim popularnim imenom medvjedi naočari.

* Odabrao: Đelo Hadžiselimović



]

Naslov epizode: - Losovi u Dolini

Citat
Paul Lister i njegova predana ekipa žele vratiti vrijeme unatrag i škotskoj Velikoj dolini ponovno udahnuti dah divljine gradnjom prvoga britanskog rezervata divljači s vukovima i medvjedima. Ali hoće li lokalno stanovništvo to dopustiti?
Čopor vukova koji progoni krdo crvenih jelena u spektakularnoj škotskoj Velikoj dolini: to je vizija Paula Listera, vlasnika imanja Alladale od 25.000 jutara u srcu škotskoga sjevernog visočja. On vjeruje da je uvođenje velikih predatora prirodan način da se obnovi krajolik škotskog visočja koje posljednjih 200 godina okupiraju jeleni i ovce.
Ni traga više prelijepim kaledonskim borovim šumama, ključu ekološke raznovrsnosti koji je nekoć ukrašavao gotovo svaku dolinu. Iz godine u godinu jelena je sve više nauštrb šuma i ostalih dragocjenih oblika divljine.
Otkad ga je Paul kupio, Alladale je već mnogo postigao: posađeno je 80.000 novih stabala, a broj crvenih jelena drastično se smanjio. Ali Paul zna da je sljedeća faza uvesti biljojede kako bi se obnovilo prirodno raslinje, uključujući kaledonsku borovinu. Kad visočje počne ozdravljati, i druge škotske divlje vrste, poput tetrijeba, vjeverice i orla ribara, vratit će se u njega. Osim ekološkog napretka projekt bi regiji trebao donijeti i prosperitet, i to ulaganjem u očuvanje i obrazovanje.
No najveći izazov je pridobiti lokalne farmere i druge vlasnike imanja. Potrebno ih je uvjeriti da vukovi i medvjedi ponovno mogu lutati visočjem, a da ne ugroze stanovništvo. Ovaj nadahnjujući dokumentarni film prati Paulovo nastojanje da vrati vrijeme unatrag.





Naziv epizode: LOBO Vuk koji je promijenio Ameriku

Citat
Ovaj intrigantan i ganutljiv dokumentarni film istinita je priča o čovjeku koji je 1893. došao u New Mexico ubiti vuka, a umjesto toga se odlučio posvetiti spašavanju američke divljine. Film prikazuje epski dvoboj Ernesta Thompsona Setona koji će nam zauvijek promijeniti doživljaj vukova i divljine. Ovaj spoj prikaza divljine i povijesti temelji se na osobnom dnevniku samog Ernesta Thompsona Setona. On je u New Mexico došao osvojiti nagradu od 1000 dolara namijenjenu onomu tko ubije vuka "odmetnika" koji je ubijao stoku diljem rančeva Zapada. Meksički vuk, poznat i pod nazivom lobo, najmanja je podvrsta sivoga vuka pronađena u Sjevernoj Americi. 1976. lobo je proglašen ugroženom vrstom. Pokušaji da pronađe, uhvati i ubije loba zauvijek su promijenili Setonov život. Uvidio je do koje su mjere vukovi inteligentna, odana i topla bića. Premda je napokon uspio u svojoj misiji, nikad više nije ubio nijednog vuka. Napisao je utjecajne knjige o životu životinja i vrijednosti divljine i postao utemeljiteljem Izviđačkog pokreta. Dramatičnim video zapisima i arhivskim fotografijama film oživljava američku povijest ilustrirajući osvajanje Zapada - dolazak bijelaca, lovaca, rančera i njihovo kroćenje divljine. Pred nama oživljava Setonova epska borba s lobom, kao i ono što je uslijedilo. Jednostavna i istinita priča o jedinstvenu susretu čovjeka i životinje, smještena u nevjerojatnu scenografiju Divljeg zapada.



« Poslednja izmena: Jul 05, 2010, 12:44:00 posle podne od strane segrt »

Van mreže Mladen Lazić

  • Moderator
  • *****
  • Joined: Mar 2010
  • Lokacija: Subotica
  • Korisničko ime: segrt
  • Poruke: 1678
  • Age: 43
  • Lokacija: Subotica
  • Karma: +19/-0
    • Imejl
Odg: Prirodni svijet - Sinhronizovano (HRT rip)
« Odgovor #1 poslato: Jul 03, 2010, 06:58:48 posle podne »
Citat: Miky
Naziv epizode: Sakupljači Meda u Nepalu

Citat
Jimmy Doherty, mladi britanski farmer i veliki obožavatelj meda, suočit će se s velikim izazovom. Hoće li uspješno prevladati sve opasnosti vezane uz sakupljanje veoma cijenjenog himalajskog meda iz košnica koje se nalaze na klisurama visokim i po 90 metara?
U ovom pustolovnom i zabavnom dokumentarcu Jimmy spaja svoju ljubav prema prirodi s fizičkim naporima koje treba uložiti kako bi se došlo do jednog od najteže dostupnih prirodnih blaga. Postoji gotovo jednako mnogo okusa i sorta meda koliko i vina. Prepoznatljiv okus i nijansa boje meda u potpunosti ovise o vrsti cvijeća i godišnjem dobu u kojemu su pčele sakupljale peludni prah. Nepalski je med jedna od natraženijih sorti meda. Zahvaljujući njihovoj veličini, nepalske divovske pčele mogu sakupljati peludni prah na velikim visinama, oprašujući cvijeće koje cvate visoko u planinama. Nepalski su sakupljači meda savladali vještinu sakupljanja tog blaga na klisurama visokim i po 90-ak metara. To je vrlo zahtjevan i opasan posao. Koliko je to opasno, postaje očito kada jedan mladi nepalski sakupljač meda ispusti saće veličine vreće cementa kojim slučajno onesvijesti člana svoje skupine koji je stajao 100 metara ispod njega. Nepalci se ovim poslom bave već stoljećima, ali tijekom posljednjih nekoliko desetljeća njihov je način života ugrožen. Zbog građanskog rata i sve većeg utjecaja modernih vrijednosti umjetnost sakupljanja meda polako nestaje. A tu su i ekološki čimbenici. Autohtonih je pčela sve manje.
Hoće li Jimmy smoći hrabrosti da preko ručno izrađenih ljestava od bambusa prijeđe preko ruba litice i ispuni svoju životnu želju? Ako ne, možda više nikada ne dobije drugu priliku za to.

Jeste li znali?
Najmanja pčela na svijetu je patuljasta pčela (Trigona minima). Dugačka je oko 2,1 mm. Najveća je pčela Megachile pluto koja može narasti do dužine od 39 mm.
Zahvaljujući jedinstvenom sastavu i složenom procesu tijekom kojeg pčele mijenjaju kemijska svojstva nektara, med vrlo dugo može ostati svjež. U povijesti su poznati primjeri u kojima se med očuvao desetljećima pa čak i stoljećima.





Naziv epizode: Slonovi - Dug je put do doma

Citat
Ovo je priča o viziji, borbi, nadi i snu jednoga čovjeka da oslobodi preko sto tisuća lutajućih afričkih slonova. Tisuće i tisuće slonova probijaju se kroz prašnjav i pust apokaliptički krajolik. Pješčane vijavice visoke i po 300 metara šibaju sušni krajolik nalik na površinu Mjeseca. Neki od tih slonova nikad neće stići na kraj tog putovanja. Odakle su došli i kamo idu? Kakve su to okolnosti natjerale ta veličanstvena stvorenja da krenu na tako opasno putovanje? Dr. Mike Chase, ekolog iz Bocvane, posvetio je život traženju odgovora na to pitanje. On otkriva nove podatke o rutama velikih migracija slonova. Preko stoljećima starih putova kroz pustinju prepriječile su se ljudskom rukom izgrađene ceste, sve veća poljoprivredna imanja i državne granice. Kao rezultat toga 160.000 slonova našlo se zatočeno na području koje za njih nije dovoljno veliko. U potrazi za hranom, slonovi lako opustoše ovaj sušni krajolik, a posljedice toga ugrožavaju i druge životinje koje s njima žive na tom području.
Mikeov je san ostvariti projekt koji naziva 'Slonovi bez granica'. To je plan sustava stalnih migracijaskih ruta koje bi omogućile stotini tisuća slonova da se slobodno kreću diljem Afrike. Njegov je san ukloniti barijere koje blokiraju ustaljene migracijske rute, učiniti državne granice prohodnima i omogućiti slonovima da pronađu nova utočišta, područja na kojima bi bili zaštićeni, a koja ne bi poznavala granice.




Naziv epizode: Snježni Majmuni

Citat
Japanski makaki, poznati i kao 'snježni majmuni', žive u dolini Jigokudani u kojoj vladaju ekstremni vremenski uvjeti. Četiri mjeseca u godini debeo snježni pokrivač prekriva kotlinu, dok je u proljeće krase trešnjini cvjetovi. Kada prođu dugi topli ljetni dani, ujesen se brežuljci oboje jarkim bojama. Kako bi se nosili s tim promjenama godišnjih doba, majmuni moraju biti domišljati. Velika grupa makakija koja nastava područje oko izvora tople vode u toj dolini živi prilično lagodnim životom. Prije gotovo četrdeset godina vođa skupine, Makubili, bio je prvi japanski makaki koji se okupao u izvorima tople vode u dolini Jigokudani, a sada je to postao ustaljeni običaj te skupine majmuna tijekom zime. To nije prošlo nezapaženo i ti su makakiji sada po tome postali poznati. Turisti i fotografi svakodnevno stižu na izvore kako bi fotografirali makakije dok se kupaju. Skupina svakodnevno dobiva hranu, što im daje vremena za igru i zabavu, a njihova se igra snima i iznad i ispod vode. Kao sušta suprotnost tome, u dolini živi još jedna skupina makakija. Iako se može reći da ta skupina živi mnogo prirodnijim načinom života, njihov je život pun oskudice. Izloženi oštroj klimi hranu moraju tražiti u šumi, a tijekom zime primorani su jesti koru drveta kako bi preživjeli. Malo je vremena za igru, a život je okrutan i kratak.
Ova emisija izbliza prati te dvije skupine te, u priči koja podsjeća na 'Pepeljugu', naglašava razlike u njihovu načinu života.

Jeste li znali?
Prosječni makaki živi oko 30 godina.
Japanski makaki žive u skupinama koje broje od 20 do 100 jedinki te su obično podjeljene na matrilinearne skupine koje čini mnogo ženki i nekoliko mužjaka. U prosjeku je omjer ženki i mužjaka 3:1.


« Poslednja izmena: Jul 05, 2010, 12:51:58 posle podne od strane segrt »

Van mreže Mladen Lazić

  • Moderator
  • *****
  • Joined: Mar 2010
  • Lokacija: Subotica
  • Korisničko ime: segrt
  • Poruke: 1678
  • Age: 43
  • Lokacija: Subotica
  • Karma: +19/-0
    • Imejl
Odg: Prirodni svijet - Sinhronizovano (HRT rip)
« Odgovor #2 poslato: Jul 05, 2010, 12:47:06 posle podne »
Citat: Miky
Naslov epizode: Divlja žetva
Citat
(NATURAL WORLD: WILD HARVEST)

Je li vraćanje biljnih i životinjskih vrsta u britansku poljoprivredu predobro da bi bilo istinito? Biljne i životinjske vrste predugo su se prorjeđivale diljem Velike Britanije, ali stvari su se nedavno počele mijenjati. Poljoprivredu je pomela zelena revolucija. Posljednjih 65 godina na selu je bilo teško uravnotežiti poljoprivredu i divlje bilje i životinjske vrste. Produktivnost je redovito imala prednost pred očuvanjem. Maksimalni prinosi znače maksimalan profit, ali koliko to plaća selo i njegov biljni i životinjski svijet? Za neke vrste rezultati su poražavajući. Od 1970. broj ševâ smanjio se za 52 %. Između 1987. i 1997. broj nekoć uobičajenih vivaka prepolovio se. A jedan od sisavaca koji je najgore prošao jest puh. U 65% grmlja u kojem su 1970. prebivali puhovi danas ih više nema. Puh je jedna od rijetkih životinja koja hibernira. Zimski san još spavaju žabe, ježevi i guje.
Novo je tisućljeće napokon donijelo neke pozitivne pomake. Promjene agrikulturne politike poljoprivrednicima daju priliku da povrate važna staništa biljnoga i životinjskoga svijeta. Raznolikost vrsta na poljoprivrednim imanjima sada se potiče. Pokrenuti su projekti za zaštitu ugroženih ptica poput ševa, vivaka...
Radi se i na tome da se brojnim sisavcima, kukcima i biljkama pomogne da se oporave. Puhovi se vraćaju, a što je možda još i važnije, ponovno se za njih sadi grmlje. Voluharica se također vraća. Sade se travnati rubovi uz rijeke kako bi se smanjio negativan utjecaj životinja koje pasu. Ratarima se plaća da posade cvjetne proplanke, naprave močvare koji bi pomogli rijetkim vrstama da se vrate na selo.
U Ujedinjenom Kraljevstvu tri od četiri kućanstva danas kupuju organsku hranu. Sve veća potražnja za domaćom hranom smanjuje uporabu kemikalija u britanskoj poljoprivredi. Pribjegava se tradicionalnim načinima uzgoja poput rotacije žetve, usjeva koji se siju u proljeće da bi zemlja dala svoj maksimum. To je za biljni i životinjski svijet sjajna vijest.
Ovaj BBC-jev film istražuje je li ovo uistinu renesansa poljoprivrede i hoćemo li britansko selo vidjeti u njegovu najboljem izdanju.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Othranjivanje Sancha
Citat
(NATURAL WORLD: RAISING SANCHO)

Ribari su spasili divovsku vidru Sancha dok je bio mladunče. Siroče nije imalo nikoga da se skrbi o njemu, ali veterinarka Carolina prihvatila je taj izazov. Sancho se sada mora vratiti u divljinu. Ovo je njegova priča.
Veterinarka Carolina Vargas brinula se je o Sanchu prve mjesece njegova života. Od dana kada je progledao, Carolina se skrbila za njega i obasipala ga beskrajnom ljubavlju. Međutim, unatoč neraskidivoj vezi koju su uspostavili, Carolina zna da se mora odvojiti od Sancha i ispravno postupiti - vratiti ga u divljinu.
Smješteni u idiličnom brazilskom Pantanalu koji se vječito mijenja, Carolina i Sancho kreću u jedinstvenu pustolovinu. Sancho mora biti spreman na život u divljini. Carolina je snimila Sanchov razvoj od onoga trenutka kada mu je postala surogatna majka. Pratimo kako Carolina poučava samostalnu životu ovo zahtjevno četveromjesečno mladunče.
Pratimo Sanchove prve korake u divljini. Film prikazuje njegove podvodne pothvate. Sancho usavršava lovačke vještine, istražuje okolinu te se priprema za nov život.
Ali prelazak u divljinu ne prolazi potpuno bezazleno. Divovske vidre su iznimno društvene. Žive u velikim i bučnim zajednicama te agresivno brane svoj teritorij. Hoće li se Sancho uspjeti uklopiti? Hoće li se uspjeti obraniti dok se i dalje razvija? Ispostavlja se da je odrastanje pravi izazov. Samo mu Carolina može pomoći da se razvije u diva.
Ovo je dirljiva priča o preživljavanju, prihvaćanju i ljubavi jedne od najkarizmatičnijih životinja na svijetu.
Smatra se da je u 30 milijuna godina na Zemlji bilo trinaest vrsti vidri.
Ugrožena divovska vidra živi u skupinama od po deset u tropskim prašumama Južne Amerike. Jedinke love, spavaju i igraju se zajedno.

* Trajanje: 48 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Pastirice sobova
Citat
(NATURAL WORLD: REINDEER GIRLS)

Svakoga proljeća narod Sami u arktičkoj Norveškoj putuje kroz planine sa svojim krdima sobova kako bi proveli ljeto na sjevernoj obali. Natural World prati dvije 16-godišnjakinje, Elle i Ingu, na tom nevjerojatnom putovanju.
Samiji su pastiri sobova s dalekoga sjevera i jedan od posljednjih europskih nomadskih naroda. Spajaju dva svijeta. Žive u Norveškoj 21. stoljeća, sa svim pogodnostima i tehnologijom koju to sa sobom nosi, ali također nastavljaju živjeti tradicionalnim pastirskim načinom života diljem arktičke tundre.
Sobovi su jedna od rijetkih životinja koje mogu preživjeti u ovom okrutnom okolišu. Prilagođeni su temperaturama ispod nule i dobro podnose hladnoću. Jedinstvene šuplje dlake njihova krzna osiguravaju im izolaciju, a velika raširena kopita pomažu im da brzo putuju preko snijega.
Većina domaćih životinja uzgojena je da izgleda i ponaša se drukčije od svojih divljih predaka, ali ne i sob. Njima još trebaju divlji instinkti da prežive pa ih nikada nisu zapravo ukrotili. Odnos Samija i sobova koristan je za obje strane.
Samiji su tradicionalno ovisili o sobovima - bili su im hrana, odjeća i zaklon. Zauzvrat, sobovi su dobili zaštitu od svojih najljućih neprijatelja. Iako su se vremena promijenila, sobovi ostaju središnji dio života Samija.
Svakoga proljeća Elleina obitelj i dalje vodi svoje golemo krdo preko planina u jednoj od najduljih seoba na koju još kreću Samiji. Ovaj film prati ih kroz divan i impresivan krajolik najsjevernijega dijela europskoga kontinenta.
Narod Samija ima oko 85.000 pripadnika. Oko 10% stanovnika još se bavi tjeranjem sobova.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Spasili ih dupini
Citat
(NATURAL WORLD: SAVED BY DOLPHINS)

Ovaj uzbudljiv spoj znanosti, stvarne životne drame i prirodoslovlja rekonstruira dvije nevjerojatne istinite priče o tome kako su dupini spasili ljude na moru. Od pamtivijeka postoje priče o tome da su dupini spašavali ljude na moru, no jesu li one istina ili legenda?
Ovaj film istražuje dva nevjerojatna spašavanja koji bi mogli promijeniti naše poimanje dupina te postavlja pitanje suosjećaju li dupini s ljudima za koje riskiraju život.
Godine 1996. Martin Richardson učio je roniti na odmoru na Crvenom moru. Plivao je s jatom dupina kada ga je odjednom divljački napao morski pas. Martin je umalo izgubio svijest kada su se dupini ponovno pojavili, zaštitnički plivali u krugu oko njega te mu spasili život.
2004. četvoricu spasioca s plaže odjednom je okružilo sedam dupina na moru ispred novozelandske obale Whangarei. Tek kada su uočili veliku bijelu psinu, shvatili su zašto su se dupini ponašali čudno - kružili su oko njih i iskakali iz mora. Jato dupina ostalo je s njima odbijajući napade morskih pasa.
Iako nema sumnje da su dupini u oba slučaja spasili ljude, ove priče ostaju nedorečene. Je li im to uistinu bila namjera ili su samo branili vlastito mladunče? Ovaj BBC-jev dokumentarac želi odgovoriti na ova pitanja razgovarajući s vodećim svjetskim slučajevima. Služeći se vrhunskom kompjuterskom animacijom, otkrivajući nam svijet kako ga vide morski psi i dupini, film oživljava dramatična spašavanja plivača.

* Trajanje: 49 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Slonovi nomadi pustinje Namib
Citat
(NATURAL WORLD: ELEPHANT NOMADS OF THE NAMIB DESERT)

Broj pustinjskih slonova drastično se smanjio tijekom rata u Angoli 1980-ih. Danas ih postoji samo šačica. Ubijali su ih zbog slonovače koju su trampili za oružje. Svim se silama bore da u nemilosrdnu okolišu održe mladunčad na životu. Spuštaju se niz pješčane dine, uspinju se na planine i prelaze najveće udaljenosti od svih životinja u Africi. Sada malo krdo slonova ima dva nova člana. Dvije predvodnice moraju paziti na mladunčad i pobrinuti se da dovoljno ojača da bi mogla podnositi duge staze koje pustinjski slonovi prelaze do izvora hrane. Hrane i vode ima malo i raštrkana je pa su slonovi razvili sofisticirane mentalne mape golemoga područja. Još jedna slonica koja je preživjela strašne godine krivolova podiže obitelj, ali njezina je mladunčad starija i može prelaziti teže terene.
Ovaj BBC-jev film prvi put bilježi intiman život dinamična krda slonova koje je suočeno sa životnim odlukama koje će utjecati na cijele obitelji slonova. Od divlje i zabačene Obale kostura, preko vrtoglavih pješčanih dina drevne pustinje Namib, do visokih planina Kabere u unutrašnjosti, krećemo na uzbudljivo putovanje s jedinstvenom skupinom životinja. Jesu li ovo posljednji slonovi?

Jeste li znali?
Slonovi na dan pojedu hranu koja iznosi 5% njihove tjelesne težine (od 3150 do 5940 kg) i dnevno popiju od 136 do 227 litara vode. Slonovi mogu biti "desnokljovi" ili "lijevokljovi", ovisno kojom se kljovom češće služe, tj. koju više troše zbog stalne uporabe.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Spašavanje naših morskih ptica
Citat
Naslov epizode: Spašavanje naših morskih ptica
NATURAL WORLD: SAVE OUR SEABIRDS)

U ožujku 1967. golemi tanker Torrey Canyon udario je u stijene i izlio 117.000 tona nafte u more Cornwalla. To je bila najveća ekološka katastrofa takve vrste. Uginulo je 75.000 morskih ptica. Sada nova katastrofa prijeti britanskim morskim pticama.
Britanski su otoci oduvijek poznati po raznolikosti morskih ptica. Gotovo osam milijuna ptica, 25 različitih vrsta, razmnožava se ovdje. Sve se one oslanjaju na ocean, provode mnogo vremena loveći ribu i lignje na moru, a na obalu se dolaze samo razmnožavati. Zbog ove vitalne veze s morem, svaki utjecaj na ocean ima i izravan utjecaj na ove ptice.
Od užasne nesreće Torrey Canyona još su se dva tankera - Braer 1993. te Sea Empress 1996. - sudarila stvarajući goleme naftne mrlje te izazivajući smrt tisuća ptica.
Morske su ptice, što ne čudi, uvijek bile osjetljive na ljudsko djelovanje. Mornari su svojedobno ubijali na stotine ptica za hranu na pučini. A u viktorijansko vrijeme njihovim su se perjem kitili ženski šeširi. Najtragičniji gubitak dogodio se kada je 1840. ustrijeljen posljednji veliki ronac na Britanskom otočju, a 1844. izumrli su na globalnoj razini. Potreba da se sačuvaju ova fascinantna bića pretvorena je u djelo donošenjem zakona o zaštiti morskih ptica 1869.
Iako su mnoge morske ptice preživjele zahvaljujući ljudskoj zaštiti i iako se povećao ukupan broj, još postoje vrste koje završavaju u ribarskoj mreži kao hrana ili gubitak.
Unatoč ovim štetnim sukobima s ljudima, ova emisija istražuje mnogo veću krizu na moru: klimatske promjene. Izgaranje fosilnih goriva, više nego izlijevanje u more, izazvalo je porast temperature oceana. To je preraspodijelilo zalihe hrane dalje od Britanskih otoka, što izaziva glad i neuspješno razmnožavanje te prijeti najgorim učinkom na morske ptice Britanskih otoka.

* Trajanje: 50 min.
* Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Snježni leopard - Pozadina mita
Citat
(NATURAL WORLD: SNOW LEOPARDS)

Snježni leopard jedna je od najrjeđih i najljepših velikih mačaka. Mislilo se da ju je nemoguće snimiti. BBC-jeva ekipa posjećuje skrivenu jazbinu i prikazuje čudesne slike ovog neuhvatljivog predatora.
Tajna pećina u pakistanskim planinama jedno je od posljednjih utočišta snježnoga leoparda - sve ugroženijega predatora.
Novinar Nisar Malik posvećen je poboljšanju teškoga stanja u kojem se nalazi snježni leopard. 25 godina izvještava o političkim nemirima u svojoj domovini Pakistanu. Ali pošto mu je iluzije razbio negativan imidž koji njegova zemlja ima u medijima diljem svijeta, Nisar pribjegava novim vještinama kako bi promicao i zaštitio udaljen i neotkriven isturen položaj ove iznimno ugrožene vrste.
Snježni leopard naraštajima živi u planinama Pakistana. Tijekom oštre zime snijeg tjera i predatora i plijen u niže dijelove doline gdje ih film prati kako love, hrane se i pare. Pratimo i druge životinje s kojima dijele stanište - vukove, zlatne orlove i divlje koze. Potraga za leopardima tijekom ljeta otkriva kraljevstvo snježnoga leoparda - očaravajuće visoke pašnjake prekrivene poljskim cvijećem.
Otkrijte okrutnu i veličanstvenu ljepotu Hindu Kusha te steknite jedinstven uvid u život i budućnost njegova najljepša stanovnika - snježnoga leoparda.
BBC je prvi 2005. dobio pristup u jazbinu u Pakistanu dok je snimao Planet Zemlja. Ovaj film nastavlja tu priču.

Odabrao: Đelo Hadžiselimović





Naslov epizode: Bijeli sokol, bijeli vuk
Citat
(NATURAL WORLD: WHITE FALCON, WHITE WOLF)

Kakav je život u okrutnoj, dramatičnoj i nepristupačnoj divljini otoka Ellesmere? BBC-jev Prirodni svijet prati dvije nevjerojatne majke - bijelu vučicu i islandsku sokolicu dok se bore da podignu obitelj tijekom kratkog arktičkog ljeta.
U blizini Grenlanda u kanadskom dijelu Arktika nalazi se otok Ellesmere. U ovom studenom, osamljenom okolišu ženka islandskog sokola sjedi na jajima pošto prethodne godine nije uspjela podići mlade. Ovaj je film prati dok njezina tri sićušna ptića prvi put proviruju van - to je najveće potomstvo koje može očekivati. Dok ljetni mjeseci odmiču, njezini ptići postaju sve zahtjevniji dok rastu i traže sve veće količine hrane. Na drugom dijelu otoka vučica izlazi iz svoga brloga - rupe ispod velike stijene. Ostatak njezina čopora odlazi u lov, za sebe i za nju. Film bilježi promjene godišnjih doba i dvije životinjske obitelji. Dok majke i njihove obitelji putuju preko otoka, vidimo i druga bića koja su ovaj otok pretvorila u svoj dom, od zaigranih zečeva, preko arktičke lisice, do snježne sove.
Na ovome otoku život je krhak. Hoće li životinje vidjeti svoje mladunce kako rastu i preživljavaju?

* Odabrao: Đelo Hadžiselimović




Naslov epizode: Medvjedi naočari - Šumske sjene
Citat
(NATURAL WORLD: SPECTACLED BEARS - SHADOWS OF THE FOREST)

Vrsta medvjeda poznata pod stručnim imenom tremarctos ornatus nekada se smatrala biljojedom, a sada se čini da ta ugrožena vrsta napada stoku. Ekipa serije Prirodni svijet putuje u Ande ne bi li otkrili što se krije iza te veličanstvene životinje koja živi u Južnoj Americi. Usprkos tome što poljoprivrednici tvrde da im medvjedi napadaju stoku, stručnjaci i dalje vjeruju da su oni biljojedi koji jedu tek nekoliko vrsta insekata pa će nakon što porazgovaraju s obje strane, stručnjaci iz ekipe Prirodnog svijeta krenuti u potragu za materijalnim dokazima. Ovaj će dokumentarni film ne samo otkriti mnoge nepoznate podatke o ovoj vrsti medvjeda, već i pokazati zašto se o njima zpravo tako malo zna. Da li je moguće da ih činjenica da hrana kojom su se prije hranili sada nestaje tjera na to da prestanu biti biljojedi? Inače se ovi medvjedi mogu prepoznati po krugovima oko očiju i nosa, a to je povezano i s njihovim popularnim imenom medvjedi naočari.

* Odabrao: Đelo Hadžiselimović



]

Naslov epizode: - Losovi u Dolini

Citat
Paul Lister i njegova predana ekipa žele vratiti vrijeme unatrag i škotskoj Velikoj dolini ponovno udahnuti dah divljine gradnjom prvoga britanskog rezervata divljači s vukovima i medvjedima. Ali hoće li lokalno stanovništvo to dopustiti?
Čopor vukova koji progoni krdo crvenih jelena u spektakularnoj škotskoj Velikoj dolini: to je vizija Paula Listera, vlasnika imanja Alladale od 25.000 jutara u srcu škotskoga sjevernog visočja. On vjeruje da je uvođenje velikih predatora prirodan način da se obnovi krajolik škotskog visočja koje posljednjih 200 godina okupiraju jeleni i ovce.
Ni traga više prelijepim kaledonskim borovim šumama, ključu ekološke raznovrsnosti koji je nekoć ukrašavao gotovo svaku dolinu. Iz godine u godinu jelena je sve više nauštrb šuma i ostalih dragocjenih oblika divljine.
Otkad ga je Paul kupio, Alladale je već mnogo postigao: posađeno je 80.000 novih stabala, a broj crvenih jelena drastično se smanjio. Ali Paul zna da je sljedeća faza uvesti biljojede kako bi se obnovilo prirodno raslinje, uključujući kaledonsku borovinu. Kad visočje počne ozdravljati, i druge škotske divlje vrste, poput tetrijeba, vjeverice i orla ribara, vratit će se u njega. Osim ekološkog napretka projekt bi regiji trebao donijeti i prosperitet, i to ulaganjem u očuvanje i obrazovanje.
No najveći izazov je pridobiti lokalne farmere i druge vlasnike imanja. Potrebno ih je uvjeriti da vukovi i medvjedi ponovno mogu lutati visočjem, a da ne ugroze stanovništvo. Ovaj nadahnjujući dokumentarni film prati Paulovo nastojanje da vrati vrijeme unatrag.





Naziv epizode: LOBO Vuk koji je promijenio Ameriku

Citat
Ovaj intrigantan i ganutljiv dokumentarni film istinita je priča o čovjeku koji je 1893. došao u New Mexico ubiti vuka, a umjesto toga se odlučio posvetiti spašavanju američke divljine. Film prikazuje epski dvoboj Ernesta Thompsona Setona koji će nam zauvijek promijeniti doživljaj vukova i divljine. Ovaj spoj prikaza divljine i povijesti temelji se na osobnom dnevniku samog Ernesta Thompsona Setona. On je u New Mexico došao osvojiti nagradu od 1000 dolara namijenjenu onomu tko ubije vuka "odmetnika" koji je ubijao stoku diljem rančeva Zapada. Meksički vuk, poznat i pod nazivom lobo, najmanja je podvrsta sivoga vuka pronađena u Sjevernoj Americi. 1976. lobo je proglašen ugroženom vrstom. Pokušaji da pronađe, uhvati i ubije loba zauvijek su promijenili Setonov život. Uvidio je do koje su mjere vukovi inteligentna, odana i topla bića. Premda je napokon uspio u svojoj misiji, nikad više nije ubio nijednog vuka. Napisao je utjecajne knjige o životu životinja i vrijednosti divljine i postao utemeljiteljem Izviđačkog pokreta. Dramatičnim video zapisima i arhivskim fotografijama film oživljava američku povijest ilustrirajući osvajanje Zapada - dolazak bijelaca, lovaca, rančera i njihovo kroćenje divljine. Pred nama oživljava Setonova epska borba s lobom, kao i ono što je uslijedilo. Jednostavna i istinita priča o jedinstvenu susretu čovjeka i životinje, smještena u nevjerojatnu scenografiju Divljeg zapada.





Van mreže Mladen Lazić

  • Moderator
  • *****
  • Joined: Mar 2010
  • Lokacija: Subotica
  • Korisničko ime: segrt
  • Poruke: 1678
  • Age: 43
  • Lokacija: Subotica
  • Karma: +19/-0
    • Imejl
Odg: Prirodni svijet - Sinhronizovano (HRT rip)
« Odgovor #3 poslato: Jul 05, 2010, 12:54:42 posle podne »
Iz dogovora sa administratorom foruma, sklonili smo direktne linkove za skidanje. Ukoliko neko želi da pogleda serijale neka malo progugla i sigurno će ih pronaći. Ukoliko bude problema, može da me kontaktira preko privatne poruke,

pozz
« Poslednja izmena: Jul 05, 2010, 01:07:02 posle podne od strane segrt »

Van mreže Zoran Petrov

  • Administrator
  • *****
  • Joined: Jul 2009
  • Lokacija: Vršac
  • Korisničko ime: admin
  • Poruke: 2350
  • Age: 60
  • Lokacija: Vršac
  • Karma: +29/-5
  • 062 622 721
Odg: Prirodni svijet - Sinhronizovano (HRT rip)
« Odgovor #4 poslato: Jul 05, 2010, 12:59:22 posle podne »
Хвала шегрте!

баш ме ухватила ”хладовина” око срца!

поздрав
VAŽNO!!!
Postavljanje fotografija na našem forumu - http://www.biodinamika.org/forum/index.php?topic=925.0